Zašto kajkavski rječnik?
Pokretanjem projekta Atlas of the World’s Languages in Danger (Atlas svjetskih jezika u opasnosti) pod pokroviteljstvom UNESCO-a 2003. godine lingvisti su se složili da je najjednostavnija definicija ugroženog jezika sljedeća: jezik je ugrožen ako se ne prenosi mlađim generacijama.
Prema toj definiciji ugroženosti jezika, razlikujemo 6 stupnjeva:
-
siguran jezik - kada ga govore sve generacije
-
jezik se smatra ranjivim - kada ga većina djece govori, ali samo u određenim područjima, kao što je dom, u obiteljskom okruženju.
-
ugrožen jezik - kada djeca više ne uče jezik kao materinski u kući, odnosno najmlađi govornici su iz roditeljske generacije.
-
teško ugrožen jezik - ako ga govore samo bake i djedovi i starije generacije; roditeljska generacija ga možda još uvijek razumije ali neće ga prenijeti svojoj djeci.
-
kritično ugrožen jezik - ako su najmlađi govornici generacije baka i djedova ili čak stariji, a jezik se koristi djelomično i rijetko.
-
jezik je izumro ako ga nitko ne govori ili ga se nitko ne sjeća.
Sagledavajući u toj perspektivi položaj kajkavskog jezika i svih njegovih dijalekata, nikako ne možemo reći da je to siguran jezik, ali u isto vrijeme i na sreću još uvijek nije izumro. U komunikaciji s osnovnoškolskim učiteljima koji su u svakodnevnom kontaktu s djecom dolazi se do dijagnoze o stupnju ugroženosti: u najvećem se postotku može reći da se radi o 3.stupnju – ugrožen jezik.
Udruga Kajkaviana želi konkretno pomoći u očuvanju kajkavskog jezika i njegovih dijalekata jer očuvanje jezika pitanje je identiteta i svaka je zajednica uz njega najuže povezana. Kao konkretan korak u okviru projekta Spojkaj - Spoji se za kaj pokrenuta je ova stranicu na kojoj se može pronaći rječnik kajkavskog govora stubičkog kraja. Posebnost ove stranice jest njezina otvorenost, interaktivnost, to jest poziv svim govornicima kajkavskog da se aktivno uključe u njegovo očuvanje daljnjom izgradnjom rječnika na viralan način. Organizirajući edukaciju u okviru projekta Spojkaj- Spoji se za kaj, planirano je osposobiti potencijalne suradnike različitih generacija za nadopunjavanjem rječnika.
SPOJKAJ - SPOJI SE ZA KAJ
Što je projekt Spojkaj – Spoji se za kaj?
Za “kaj” udruga Kajkaviana se spojila s Gradom Donja Stubica i Planinarskim društvom “Stubičan” kako bi se lokalna zajednica ujedinila, osnažila, osvijestila o tome kakvu moć imaju udružene snage volontera i zaljubljenika u određene ideje te konačno napravila konkretne korake u očuvanju kajkavske baštine. Izrada viralnog rječnika aktivnost je koja je zamišljena kako bi potakla na međugeneracijsku suradnju starijih govornika kajkavskog dijalekta i mlađih članova zajednice koji su vještiji u oblikovanju sadržaja uz pomoć suvremenih tehnologija.
Projekt se provodi u okviru javnog poziva Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za odgovaranje na potrebe lokalne zajednice, a sufinancira se iz Europskog socijalnog fonda i Ureda za udruge Vlade RH. U sklopu projekta predviđeno je i dosad provedeno niz raznolikih radionica, događanja i aktivnosti kroz koje su se članovi lokalne zajednice “spojili za kaj”.
Ciljevi projekta Spojkaj – Spoji se za kaj
Provedbom ovog projekta prijaviteljska udruga i partneri ostvarit će zacrtani cilj projekta osnaživanja kapaciteta OCD-a na području Grada Donja Stubica i nastavit će svoj rad kao važni pokretači promjena u lokalnoj zajednici s obzirom da su provedbom planiranih aktivnosti u projektu stekli dodatna znanja i vještine koje će im omogućiti neometano djelovanje uzimajući u obzir lokalne potrebe i interese te daljnje prikupljanje sredstava za razvoj, jačanje sudjelovanja volontera u radu OCD-a i izgradnju dobrih odnosa u zajednici. Projekt je u skladu s intencijama Europske unije kojima se posebna pozornost posvećuje jezičnoj raznolikosti te se upravo pripremom i provedbom ovog projekta zagovara i promiče upotreba manjinskog jezika koji je za lokalnu zajednicu od presudne važnosti.
Dugoročno, projektom se djeluje u smjeru ublažavanja problema s kojima se u vrijeme Covid 19 krize i potresa susretala lokalna zajednica, a koje se odnose na nedostatne društvene sadržaje (uslijed krizne situacije dodato se smanjio broj društvenih i kulturnih sadržaja na području KZŽ i cijele RH), nedostatak radnih mjesta (projektom se omogućilo zapošljavanje 1 osobe) te regionalne razlike unutar RH, budući da se projekt provodi u županiji koja se nalazi u skupini koja je prema indeksu razvijenosti ispod RH prosjeka.